tekst priredio: Edis Muratović, dipl.inž. saobraćaja
Letenje dronovima je u Bosni i Hercegovini sve popularnije, kako za rekreativne tako i za komercijalne svrhe. S obzirom na brz tehnološki napredak i sve veći broj korisnika dronova, regulacija njihove upotrebe postala je nužnost kako bi se osigurala sigurnost u zračnom prostoru, zaštita privatnosti građana i efikasnost zračnih operacija.
U BiH trenutno postoji 363 registrovana drona kod BHDCA (Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH – civilna zrakoplovna vlast), što naglašava rastući interes i potrebu za strogim i jasnim pravilima kada je u pitanje letenje dronovima i korištenje zračnog prostora.
Osnovni pravni temelj, kojim se reguliše letenje na području BIH je „Zakon o zrakoplovstvu BiH“, zakon datira iz 2009. godine i ne sadrži konkretne odredbe koje se odnose na dronove ali sadrži pojmove poput sljedećih, navedene u članu 3:
„gg) zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na zemljinu površinu. Ovaj pojam obuhvata:
8) leteće modele,
10) druga sredstva koja su namijenjena za upotrebu u zračnom prostoru, pod uslovom da se njima rukuje na visini višoj od trideset metara iznad zemlje ili nivoa mora;“
Dakle, iako dron nije eksplicite naveden može se smatrati da je obuhvaćen Zakonom, a dodatno pojašnjen kroz „Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima“. Pravilnik je u primjeni od 2020. godine i njime se propisuju „opšti, tehnički i operativni zahtjevi za operatora zrakoplovnih modela i zrakoplova na daljinsko upravljanje ili zrakoplovnog sistema na daljinsko upravljanje (dalje u tekstu: dronovi), a radi izvođenja letačkih operacija“.
Ipak, iznad spomenuti Pravilnik ne odnosi se na sve dronove, i to na one čija je maksimalna masa pri polijetanju manja ili jednaka 248 grama, kao i na letenje dronova unutar zatvorenih objekata (član 2). Na taj način su svi operatori npr. DJI modela Mini 1, Mini 2, Mini 2SE, Mini 3 i 3 PRO, kao i Mini 4 PRO izuzeti od navedenog Pravilnika, barem za sad, dok BHDCA ne usvoji novi set regulatornih okvira i uskladi bosanskohercegovački regulatorni okvir sa evropskim. Dakle, na osnovu pethodno navedenog može se zaključiti da dronovi težine do 249 grama nisu regulisani jer ne postoji set regulatornih pravila koja se odnose na njih, izuzev Zakona, a sam zakon ima za cilj utvrđivanje samo okvira, bez definisanja specifičnog seta pravila (što bi trebao biti podzakonski akt poput spomenutog Pravilnika) postupanja za operatore/korisnike dronova.
Operatori dronova iznad 249 grama, u skladu sa prethodno spomenutim Pravilnikom, imaju obavezu postupanja u skladu s istim. U praksi to znači sljedeće, da vlasnik/operator drona kao npr. DJI Air 2, Air 2S, Air 3, Air3s, Avata, Avata 2 i slični modeli moraju svoje aktivnosti uskladiti sa navedenim Pravilnikom.
Članom 4. spomenutog Pravilnika utvrđeno je da postoje tri kategorije operacija za prethodno spomenute modele dronova, i to su: nekomercijalne operacije, komercijalne operacije i izvođenje radova iz zraka.
Nekomercijalne operacije podrazumijevaju letenje dronom za sopstvene potrebe i rekreativno, komercijalne operacije podrazumijevaju letenje dronom u svrhu snimanja (fotografiranje i snimanje videa) iz zraka za potrebe drugih ili korištenja materijala u komercijalne ili reklamne svrhe, te izvođenje radova iz zraka dronom, koje podrazumijeva letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka dronom (aero-foto snimanje, termovizijsko snimanje, istraživački letovi, ispitivanje iz zraka i sl.) za sopstvene potrebe ili naknadu.
Navedeni Pravilnik propisuje i obavezu registracije prethodno spomenutih dronova (249 grama i težih), kod BHDCA, i to na osnovu člana 13. koji navodi da: „Vlasnik drona (fizičko ili pravno lice), koji ima prebivalište ili je registriran na teritoriji BiH, mora lično podnijeti zahtjev na propisanom obrascu za upis u evidenciju drona. Na svake 3 (tri) godine vlasnik drona i/ili operator drona je obavezan produžiti upis u evidenciju, u protivnom se briše iz evidencije. U praksi ovo znači da Vam registracija drona važi tri godine, nakon čega trebate produžiti registraciju inače će dron biti brisan iz registra dronova.
Pravilnikom je i propisano da operatori drona posjeduju „Potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatora drona“, što se do daljnjeg ne primjenjuje (Polaganje ispita iz poznavanja zrakoplovnih propisa u BiH za operatore dronova neće biti organizovano do daljeg, a više informacija o početku i detalјima u vezi sa polaganjem ovog ispita BHDCA će blagovremeno objaviti na zvaničnoj internet stranici (http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/dron).
BHDCA je na svojoj internet stranici namijenila poseban dio dronovima te se na njemu mogu naći korisne informacije o regulatornom okviru, obrasce i sam postupak registracije drona kod BHDCA kao i kratki video klipovi namijenjeni operatorima/korisnicima dronova.
Ovdje bih posebno istakao obavezu rezervacije zračnog prostora koja je propisana članom 20. Pravilnika a koji propisuje da operator drona: „podnosi zahtjev za rezervaciju zračnog prostora Jedinici za upravljanje zračnim prostorom (AMC) Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) na propisanom obrascu koji se nalazi na zvaničnoj internet stranici BHANSA-e, pri čemu AMC izdaje saglasnost i definira uvjete pod kojim operator drona može da koristi zahtijevani zračni prostor.“
Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (AMC) Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), uspostavljena 2018. godine, bi u praksi (laički rečeno) bila kontrola letenja dronova koja podrazumijeva rezervaciju dijela zračnog prostora u kojem korisnici planiraju letjeti sa lokacijom i visinama leta, vremenski okvir u kome će let biti proveden i slično, a u cilju sigurnog odvijanja zračne plovidbe (koordinacijom sa svim zainteresiranim subjektima u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine).
U cilju jednostavnije komunikacije i prezentacije informacija uspostavljen je i AMC portal. Samo tehničko rješenje je veoma slično rješenju Hrvatske kontrole zračne plovidbe za svoj AMC portal što ukazuje na istu ili sličnu platformu. Hrvatska, za razliku od BiH, ima i mobilnu platformu, koja korisnicima značajno olakšava rezervaciju zračnog prostora jer se zahtjevi upućeni kroz mobilnu platformu i ukoliko udovoljavaju regulatornom okviru na području Hrvatske automatski odobravaju (prema navodima korisnika u roku od 5 minuta). U primjeru rezervacije zračnog prostora na području BiH ovaj proces rezervacije zračnog prostora je mnogo kompleksniji jer je potrebno ili popuniti obrazac najmanje 20 dana prije planiranog letenja ili se logirati na sam portal kao registrovani korisnik gdje se onda sva daljnja procedura radi putem web sučelja na AMC portalu.
Dodatno sam portal nema niti jednu referencu na letenje dronovima što svakako u budućim iteracijama portala treba izmjeniti a i način rezervacije privremenih struktura zračnog prostora treba unaprijediti, ukoliko je namjera da se obuhvati što veći broj operatora/korisnika dronova.
Uzimajući sve prethodno navedeno može se zaključiti da je BiH ukoračila u problematiku pravnog uređenja korištenja dronova i bespilotnih letjelica uopće ali da i dalje postoje mogućnosti za značajno unapređenje, posebno u domenu praktične primjene regulatornih okvira. Ono što danas nazivamo U-Space-om, a što predstavlja koncept razvijen od strane Evropske unije i Evropske organizacije za sigurnost zrakoplovstva (EASA) s ciljem uspostavljanja regulisanog i automatizovanog sistema za upravljanje bespilotnim letjelicama (dronovima) u urbanim i složenim zračnim prostorima će u značajnoj mjeri uticati i na BiH, kako sa aspekta regulatornog okvira tako i sa aspekta samih korisnika, te će sigurno integrisanje dronova u zračni prostor, posebno kada je riječ o operacijama koje se odvijaju na niskim visinama, nametnuti prilagođavanja regulatorne i tehničke usluge kako bi omogućilo sigurno i efikasno upravljanje velikim brojem dronova, uključujući komercijalne i rekreativne letove.
U periodu do izmjene regulatornog okvira, koji će neminovno obuhvatiti sve korisnike dronova, operatorima/korisnicima dronova ostaje nepisano pravilo „dobrog gazde“, odnosno racionalne operacije svojim dronovima, na način da ne ugrožavaju prije svega druge a i same sebe. Nema potrebe utvrđivati maksimalnu visinu do koje Vaš dron može ići, ili maksimalnu daljinu koju može dostići, jer je to neko već učinio prije Vas, i te su informacije javno dostupne a takvi i slični postupci sa Vaše strane mogu ugroziti sigurnost drugih korisnika zračnog prostora.
Lično, posjedujem dron, bavim se fotografijom i videografijom, i dron mi je prije svega sredstvo koje mi daje mogućnost snimanja perspektiva koje su mi donedavno bile nedostupne a koje mi danas dron omogućava, te ga i koristim isključivo u te namjene.
Nismo svi isti i nemamo iste ideje korištenja drona, ali cilj nam svima treba biti da letimo ne ugrožavajući druge i sebe, te na taj način učinimo zračni prostor prihvatljivo sigurnim za sve korisnike istog.
Sretno „dronjanje“.
Comments